IZRAELCI TVRDE 'Ajatolah je mrtav!'

Iranski vrhovni vođa ajatolah Hamenei je mrtav i njegovo je tijelo pronađeno, rekao je visoki izraelski dužnosnik za Reuters.

Visoki izraelski dužnosnici za više su medija izjavili da je ajatolah mrtav, no iz Irana zasad nema službene potvrde. Prema tvrdnjama koje prenose izraelski mediji, njegovo tijelo pronađeno je u ruševinama palače.

Izraelski Kanal 12 objavio je i kako je premijeru Benjaminu Netanyahuu navodno predočena dokumentacija o Hameneijevom tijelu. Unatoč ovim tvrdnjama koje stižu iz Izraela, iz Teherana i dalje nema nikakve službene reakcije ni potvrde o sudbini vrhovnog vođe.

Uništena rezidencija vrhovnog vođe

Iranska agencija Tasnim izvijestila je danas ujutro da je sedam raketa pogodilo područje u blizini predsjedničke palače i kompleksa vrhovnog vjerskog vođe u Teheranu. Satelitske snimke su otkrile da je rezidencija ajatolaha potpuno uništena u napadu.

Ranije su iranski mediji prenijeli da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izvan Teherana, prebačen na sigurnu lokaciju, a nakon toga preneseno je i da je iranski predsjednik Masud Pezeškian 'na sigurnom i zdrav'.

Iran: Vrhovni vođa i predsjednik živi i zdravi nakon napada

Iransko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je prije par sati da su vrhovni vođa i predsjednik zemlje živi i zdravi, nakon što su se pojavile informacije o napadu na kompleks u Teheranu. 'Svi su sigurni i neozlijeđeni', izjavio je glasnogovornik ministarstva. 

Izraelski premijer Netanyahu pozvao je iranski narod da iskoristi priliku i svrgne režim, tvrdeći da ajatolah Hamenei možda više nije živ, prenosi Index.

Tko je Ali Hamenei?

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, jedna od najutjecajnijih figura na Bliskom istoku, ima posljednju riječ o svim ključnim politikama, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga i kontrolira Revolucionarnu gardu. 

Hamenei je rođen 1939. godine u Mašhadu, drugom najvećem iranskom gradu, u obitelji svećenika. Tamo je stekao vjersko obrazovanje, nakon čega se posvetio političkom aktivizmu protiv šaha, monarha koji je vladao zemljom do Islamske revolucije 1979. godine. Tijekom 1960-ih bio je u egzilu, a vratio se tek nakon svrgavanja šaha.

Bio je blizak suradnik vođe revolucije, ajatolaha Ruholaha Homeinija, te se brzo uspinjao u državnoj hijerarhiji. Nakon što su druge ključne političke figure ubijene u atentatima, a i sam Hamenei je preživio jedan napad u kojem mu je paralizirana desna ruka, postao je predsjednik Irana na izborima bez protukandidata.

Uspon do vrhovnog vođe

Homeinija je naslijedio nakon njegove smrti 1989. godine, kada je postao vrhovni vođa. Imenovala ga je Skupština stručnjaka, tijelo od 88 članova. Iako se članovi Skupštine biraju na izborima, njihove kandidature mora odobriti 12-člano Vijeće čuvara, od kojih šestoricu imenuje sam Hamenei. To klerikalno tijelo također provjerava kandidate za predsjedničke i parlamentarne izbore. Teoretski, Vijeće nadzire republiku kako bi osiguralo njezinu usklađenost s islamskim zakonom. U praksi, međutim, vrhovni vođa pažljivo upravlja sustavom kako bi uravnotežio suprotstavljene interese, proveo vlastite prioritete i osigurao da nitko ne dovodi u pitanje Islamsku Republiku ili njegovo vodstvo.

Utjecaj i pitanje nasljednika

Njegova 35-godišnja vladavina znači da se njegov utjecaj proteže cijelim Bliskim istokom, s obzirom na iransku potporu Hamasu i Hezbolahu. Smrt iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera u svibnju 2024. predstavljala je velik problem za vrhovnog vođu. Raisija, kojeg se smatralo glavnim kandidatom za Hameneijevog nasljednika, na predsjedničkoj funkciji zamijenio je Masud Pezeškijan. Raisijeva smrt povećala je izglede da bi nasljednik mogao postati Hameneijev sin, Modžtaba Hamenei.

Nezadovoljstvo naroda i brutalna represija

Islamska Republika osnovana je nakon revolucije 1979. kao alternativa monarhiji, a njezini su je vođe predstavljali kao sustav superioran zapadnim demokracijama, vojnim diktaturama i monarhijama na Bliskom istoku. 

Međutim, mnogi Iranci danas vide državu kao korumpiran i diktatorski režim. Nezadovoljstvu pridonose i zapadne sankcije povezane s nuklearnim programom zemlje, koje su uništile gospodarstvo. To je dovelo do masovnih prosvjeda koji su izbili diljem zemlje u prosincu 2025. i siječnju ove godine. 

Demonstracije, koje su započele zbog ekonomskih poteškoća i političke obespravljenosti, brzo su prerasle u raširene protuvladine nemire. Iranske snage sigurnosti odgovorile su brutalnim gušenjem prosvjeda, ubivši tisuće ljudi. Procjene organizacija za ljudska prava kreću se od više od 5000 do 33.000 žrtava, dok jedna neprovjerena tvrdnja spominje čak 50.000 ubijenih.