Splićani koji su osuđeni na podstanarstvo žive u trajnoj neizvjesnosti i strahu. Dovoljna je odluka najmodavca o raskidu ugovora i potraga kreće ispočetka, gotovo uvijek po višoj cijeni. Oni koji pokušavaju kupiti stan suočeni su s abnormalnim iznosima kvadrata koje dvije prosječne plaće sa zajedničkim kreditom ne mogu priuštiti. U takvoj situaciji svaki spomen priuštivog stanovanja istodobno budi nadu i gorčinu.
O toj temi u Splitu su razgovarali ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta i župan Blaženko Boban. Grad Split im, kažu, služi kao mjesto na kojem se jasno vidi koliko je tržište stanova izmaklo kontroli i koliko bi državne mjere mogle imati učinka.
Prema podacima Ministarstva, u Splitu postoje 84.000 stambenih jedinica, od čega je 17.000 praznih. Istodobno se procjenjuje da gradu nedostaje oko 9000 stanova kako bi se smanjila prenapučenost i omogućilo priuštivo stanovanje.
‘Prema tome, u Splitu imamo dovoljno praznih stambenih jedinica da pokrijemo manjak od 9 tisuća stanova koji su nam potrebni. No živimo u demokratskom društvu u kojem su nam na raspolaganju isključivo alati koji poštuju pravo na privatno vlasništvo. Tih 17 tisuća stanova u vlasništvu su privatnih osoba i država mora pronaći način kako ih aktivirati’, rekao je ministar Branko Bačić.
Model koji predlaže ide u dva smjera: gradnja novih stanova i aktivacija postojećih praznih nekretnina. U tom je kontekstu donesen zakon o lokalnim porezima kojim se povećava porez na prazne stanove, kao i zakon kojim se otežava prenamjena stambenih prostora u kratkoročni najam.
U Splitu je identificirano pet potencijalnih lokacija za novu stanogradnju.
‘Na Gradu Splitu je da se zajedno s nama odredi koje su od tih pet lokacija prioritetne i na koji način ćemo im pristupiti. Ono što smo mi kao država učinili jest da smo stvorili takav okvir kako bi Split taj proces mogao provesti brzo, odnosno kako bi gradonačelnik već u svom mandatu mogao izgraditi određeni broj stambenih jedinica’, kazao je Bačić.
Cilj je da cijena kvadrata ne prelazi 2104 eura. Kupcima mlađima od 45 godina vraćat će se 50 posto PDV-a, čime bi se cijena mogla spustiti na oko 1900 eura po četvornom metru.
‘Svaka zgrada koja bude imala više od deset stambenih jedinica morat će imati najmanje 50 posto stanova za najam. Time želimo osigurati da dio fonda ostane u javnom vlasništvu i bude dostupan onima koji ne mogu ili ne žele kupiti stan’, rekao je ministar.
Drugi dio modela odnosi se na prazne stanove i pokušaj da ih se vrati na tržište dugoročnog najma.
‘Tim programom, sredstvima iz državnog proračuna, potičemo i pomažemo vlasnicima da svoje prazne stambene jedinice prepuste APN-u, odnosno državi. Država će, u njihovo ime i za njihov račun, te stanove iznajmljivati, brinuti o izvršavanju svih ugovornih obveza te im po isteku ugovorenog razdoblja vratiti stan u stanju u kakvom je bio u trenutku preuzimanja. Istodobno ćemo omogućiti priuštivo stanovanje najmoprimcima i subvencionirati razliku između priuštive najamnine koju plaća najmoprimac i medijalne tržišne najamnine u toj jedinici lokalne samouprave’, kazao je Bačić.
Na pitanje zašto bi vlasnici pristali na takav model ako u Splitu garsonijere postižu oko 700 eura mjesečno, ministar je iznio konkretne brojke.
‘Uspostavili smo program prema kojem ćemo vlasnicima, ako stan daju državi na korištenje, isplatiti 60 posto ukupnog iznosa najamnine za razdoblje na koje stan prepuste državi. Primjerice, za prosječan stan od 60 kvadrata riječ je o oko 60 tisuća eura za šest godina. Od toga se 40 tisuća eura isplaćuje odmah pri potpisivanju ugovora, a 20 tisuća nakon tri godine. Smatramo da će to mnoge naše sugrađane potaknuti da pristupe ovom modelu’, rekao je.
Interes zasad postoji, naveo je. U prva dva mjeseca zaprimljeno je 960 prijava za približno tisuću nekretnina.
‘Ako smo u dva mjeseca došli do gotovo tisuću stanova, vjerujemo da ćemo u preostalih 58 mjeseci dosegnuti planiranih 9 tisuća i već sada omogućiti priuštivo stanovanje za oko tisuću naših sugrađana’, rekao je Bačić.
Prema prvim informacijama, Split je, nakon Zagreba, drugi po broju prijava, no točni podaci bit će poznati nakon obrade svih zahtjeva.
U gradu su već definirane četiri lokacije za priuštivo stanovanje, a razmatraju se i nove. Srinjine su jedna od njih, projekt je izrađen, a iz Grada tvrde da postoji podrška lokalne zajednice.
‘Kao Grad činimo sve kako bismo, u skladu sa zakonskim regulativama, koje su donesene i koje će tek biti donesene, osigurali uvjete za izgradnju stanova za priuštivo stanovanje. Već smo odredili četiri lokacije, a stvaraju se i nove’, rekao je gradonačelnik Tomislav Šuta.
Nabrojao je kako je za Mejaše projekt već ugovoren, za Kamen je natječaj u tijeku, planiraju se dvije lokacije na Ravnim njivama, a za Korešnicu su, nakon provedbe projekta aglomeracije, stvoreni preduvjeti za priključak na vodovod i odvodnju.
‘Najrealnije je govoriti o lokacijama gdje smo već krenuli s projektiranjem i gdje su projekti ugovoreni ili su javne nabave u tijeku. Tu govorimo o kapacitetu nešto većem od 300 stanova. Što se tiče Srinjina, riječ je o potencijalu većem od tisuću stanova, ali prerano je govoriti o točnim brojkama’, kazao je Šuta.
Istaknuo je i da je prioritet rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca te da se projektima mora pristupati fazno i studiozno, uz uvažavanje lokalne zajednice.
‘Najvažnije je da ovo ne ostane samo na obećanjima. Zemljišta su osigurana, imovinsko-pravni odnosi riješeni i cilj je da se projekti realiziraju’, rekao je, dodajući da bi se prva lopata mogla očekivati 2027. godine.
Župan Blaženko Boban fokus je stavio na Dalmatinsku zagoru i demografsku dimenziju problema.
‘U Splitsko-dalmatinskoj županiji već niz godina provodimo projekt ‘Tu je tvoj dom’ i kroz njega smo 464 mlade obitelji vratili u Dalmatinsku zagoru. Ono što se u urbanim sredinama odnosi na višestambene zgrade, u zaleđu se može primijeniti na obiteljske kuće i manje stambene jedinice. Mjere priuštivog stanovanja moraju biti povezane s demografskim mjerama’, rekao je Boban.
Bez sinergije lokalne, regionalne i nacionalne razine, kao i javnih poduzeća, smatra, nema ozbiljne revitalizacije zaleđa.
Brojke su iznesene, modeli postavljeni, lokacije identificirane. No u gradu u kojem je kvadrat postao gotovo nedostižan luksuz, stvarna promjena počet će tek onog trenutka kada se najave pretvore u gradilišta, a potom u ključeve u rukama ljudi koji si stan danas ne mogu priuštiti.