Milanović: Ne trebamo jurcati tamo gdje nas se ne pita apsolutno ništa
'Naše iskustvo s velikim carstvima nije dobro'
'Stari smo europski narod i kultura, imamo svoje sjećanje i materijalnu kulturu i s tom sviješću trebamo se ponašati odgovorno i sebično kada su naši interesi u pitanju, držati se trgovinskih i pragmatičnih veza s drugim narodima, prije svega oko nas. Ne trebamo jurcati tamo gdje nas se ne pita apsolutno ništa. A grandiozni ideološki projekti – kao što je centralna europska država – to bez nas. Zajednice u kojima smo bili propale su jer nisu valjale, jer se nas nije pitalo kada se trebalo pitati. I dobro je da se razvilo na takav način. Naše iskustvo s velikim carstvima nije dobro, čak ni tamo gdje smo bili jedan od dva glavna faktora, a to je Jugoslavija. Nije išlo, nije nas se pitalo, tribune su nam ubijali u Beogradu', rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović govoreći danas na otvorenju 10. stručnog skupa 'nZEB 2026 – Energetska učinkovitost i održivost'.
Skup je održan na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a organizirali su ga Arhitektonski fakultet i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu (nZEB).
Glavne teme i fokus rasprava na skupu bile su: razvoj tehničkih zahtjeva i rješenja za održive zgrade, novi propisi o energetskoj učinkovitosti i sigurnosti, materijali i sustavi za postizanje najviših standarda ugodnosti i kvalitete te prikaz izvedenih primjera novih i obnovljenih zgrada.
Predsjednik Milanović stoga je govorio i o energetici, odnosno ulozi energetske politike u današnjem svijetu pri čemu je upozorio kako se briga o ekologiji pretvorila u 'ideologiju potpune karbonske neutralnosti, koja je van pameti i neostvariva'.
'Za razliku od SAD-a, Europa sanjari o nestvarnoj arkadiji u kojoj će energija biti čista, u kojoj će se oprati od svoje prljavštine i grijeha iz prošlosti. I naoružavat će se. A to što je za naoružavanje, za izgradnju tenkova, oklopa i većine opreme potrebna ogromna energija koju plaćamo masno – to nikoga ne zanima. Moramo kupovati užasno skupe energente koji dolaze u tankerima, prelijevaju se u njemačke elektrane i tvornice energije i reflektiraju se na cijenu konačnog proizvoda. Jedan njemački tenk košta 30 milijuna eura', rekao je predsjednik.
Izrazio je i nezadovoljstvo zbog spore obnove i uređenja zagrebačkih zgrada, kako onih u Donjem gradu, tako i novijih. Uzimajući za primjer gradove istočne i srednje Europe, podsjetio je kako je 'to sve obnovljeno' i kao primjer naveo poljski Krakow u kojemu su 'obnovljene sve zgrade izgrađene u vrijeme socijalizma'.
'Kada govorimo o obnovi starih zgrada, govorimo o zagrebačkom Gornjem i Donjem gradu koji je u fatalno lošem stanju. Za to ne mogu optužiti nikoga ovdje, ni ministra, ni Grad – jer je to privatna imovina. Dvorišta u Zagrebu su u katastrofalnom stanju, to je neopisivo. Dvorišne fasade zgrada su nezavršene, bez fasade, gola cigla. Osim ako se u zgradu nije uselila neka javna institucija. Zgrade koje su i obnovljene, često nemaju izolacije', upozorio je Milanović i dodao 'samo želim da Zagreb bude lijep'.
'Mi smo na početku početaka obnove. Pred nama svima je ogroman posao. Bez vas iz struke, arhitekata, promjene nisu moguće', zaključio je predsjednik Milanović obraćajući se sudionicima skupa 'nZEB 2026 – Energetska učinkovitost i održivost'.